Sat povijesti s akademikom Lukom Paljetkom

Blagdan sv. Nikole i Dan dubrovačkih branitelja već tradicionalno u našoj školi počinje Satom povijesti u kojemu se sjećamo najvažnije bitke u povijesti Dubrovnika ‒ one koja je započela u zoru 6. prosinca 1991. napadom srpsko-crnogorskog agresora.

U petak, 4. prosinca 2020. akademik Luko Paljetak u pratnji fra Ivana Kramara, gvardijana Franjevačkoga samostana sv. Vlaha u Pridvorju i policijskoga kapelana, posjetio je našu školu i u knjižnici nadahnuto govorio sjećajući se teških dana herojske obrane Dubrovnika i domovine. Učenici su u svojim učionicama pratili  predavanje na daljinu.

Naš je dragi gost izlaganje započeo glasovitom rečenicom  Non bene pro toto libertas venditurauro koja najbolje zrcali koliko su Dubrovčani cijenili slobodu. Gundulićevu Himnu slobodi govorili smo zajedno, a zatim je L. Paljetak govorio o  pjesništvu i pjesnicima koji reagiraju na stvarnost prisjećajući se Božića 1991. i književnih večeri u Sloveniji, Istri, Zagrebu, prikupljanja novca za obranu domovine. Uživali smo slušajući pjesnikovu nadahnutu interpretaciju vlastitih stihova. Početak rata zatekao ga je u Sloveniji kamo je pošao sa suprugom na susret pisaca. Povezao je tzv. podrumski Božić 1991. i ovaj koronski 2020. rekavši da se nada da će sljedeći biti bolji, da će nam zasjati zvijezda koja će nam osvijetliti dušu i um, a ne trgovačke centre. Veza je između duše i uma riječ ‒ moćno oružje koje može doprijeti do ljudi. Tako su nastale njegove Izbjegle pjesme, zbirka koja je na slovenski jezik prevedena u dvije noći. Znao je da je pisanje jedini način na koji može pomoći i to je činio. Kaže da ga danas nije sram zbog toga. Na drugoj je strani bilo pjesnika koji su pisali huškačke pjesme. Mi to nismo činili. Pisao je pismo britanskoj kraljici Elzabeti II., upozoravao i molio. Svjetska javnost nije uvijek bila na našoj strani. Prisjetio se  Kongresa PEN-a u Dubrovniku 1933. kada je bio  osuđen nacizam i 1993. kada je u Dubrovniku obilježena 60. obljetnica toga povijesnoga kongresa, na kojem je tadanji predsjednik Gy. Konrád osudio agresiju na Hrvatsku.

Govoreći o djelima u kojima se rat javlja kao tema (Gilgameš, Biblija, Ilijada, Odiseja, Kalevala, Slovo o vojni Igorevoj…), L. Paljetak nam je na sumerskome jeziku recitirao stihove iz Gilgameša.

Veliki njemački književnik H. Hesse usporedio je pero i mač pa rekao da riječ može posjeći gore nego mač, a naš nas je dragi gost pozvao da uvijek nastojimo činiti dobro svemu oko sebe ‒ biljkama, životinjama, ljudima, zemlji, svemu vidljivome i nevidljivome.  Riječ je moćno oružje. Pozvani smo biti časni sluge ovoga lijepoga jezika.

Za kraj nam je fra I. Kramar pročitao svoju pjesmu Gospodnja je sva zemlja i sve na njoj iz svojenajnovije zbirke Čavli zime.

Susret na daljinu završio je u lijepu ozračju, a don Josip Lebo, ravnatelj naše škole zahvalio je gostima i poželio da se ponovno susretnemo u boljim okolnostima.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>